Filantropija kao ulaganje
November 28th, 2006 by Rodoljub
Seminar “Filantropija kao ulaganje” održan jedanas u Ambasadi Republike ÄŒeÅ¡ke. Seminar je oranizovao Balkanski fond za lokalne inicijative (BCIF), uz podrÅ¡ku Ministarstva spoljnih poslova Republike ÄŒeÅ¡ke, Ambasade Republike ÄŒeÅ¡ke i VIA fondacije.
Ekonomski savetnik u Ambasadi Svatopluk ÄŒech otvorio je seminar i predstavio predstavnike suorganizatora VIA fondacije.
IzvrÅ¡na direktorka BCIF Aleksandra Vesić predstavila je svoju fondaciju. BCIF je nastao 1999. godine kao britanska dobrotvorna organizacija i do kraja proÅ¡le godine dodelili su 227 donacija u ukupnoj vrednosti od preko pola milona dolara. Osnovala ju je Dženi Hajat, konsultantkinja socijalne prakse iz Velike Britanije. U Srbiji fondacija je registrovana 2004. godine. Tokom proteklih godina BCIF je stekao znaÄajno iskustvo u davanju donacija. To iskustvo obuhvata ne samo znanja i veÅ¡tine rada sa udruženjima graÄ‘ana, već i razumevanje specifiÄnih potreba ljudi koji žive u urbanim sredinama kao Å¡to su Beograd, Novi Sad, NiÅ¡, Kragujevac, Leskovac, Sremska Mitrovica, Subotica, ali i u veoma malim zajednicama poput KovaÄice, Kratova, Kosjerića, Malog IÄ‘oÅ¡a. Pokrenuto je istraživanje o mogućnostima razvoja filantropije u naÅ¡oj zemlji. Dobijene informacije, kao i prikupljeni primeri dobre prakse iz Centralne i IstoÄne Evrope, omogućili su da se pomogne ljudima i da se iskoriste mogućnosti i prikupe dodatna sredstva iz sopstvenih zajednica.
Usledila su izlaganja predstavnika kompanija T-Mobile iz Češke i Philip Morris, Coca Cola HBC, OM Ogilvy iz Srbije onjihovim aktivnostima na polju društveno odgovornog poslovanja i korporativne filantropije..
Pravni aspekt poreskih olakšica za davanja u Srbiji preneli su predstavnici kompanije PriceWaterHouseCoopers.
O samim izlaganjima više ću pisati u sledećem postu.
Najcesce se navode primeri filantropije velikih korporacija koje imaju dosta sredstava koja su cesto stecena na veoma sumnjiv da nekazem drustveno neodgovaran nacin.
Zanima me kako ce duvanska industrija da govori o drustvenoj odgovornosti kad proizvodi proizvod koji je stetan po zdravlje. Uz to, taj isti proizvod proizvodi i prodaje po stopi zarade koja je nezamisliva za one koji proizvode druge vrste proizvoda, koji recimo nisu stetni po zdravlje. Da li njihova moralna dilema prestaje onog trenutka kad na kutiju napisu: “Cigarete su stetne po zdravlje.”?
Bojim se da smo stalno u riziku da pogresno razumemo filantropiju i da pod filantropijom smatramo neciju sposobnost da izdvoji velika sredstva, ulozi u neku akciju i time ucini marketinski potez i valjda poveca prodaju robe i/ili usluga.
Mislim da je tako shvacena filantropija pogresna i definisana od strane onih koji nisu radili u privredi i koji ne shvacaju zasto zbog takve prakse gube sve ostale ucesnike u filantropiji koji mogu biti vazniji od velikih korporacija.
pozdrav,
veki
Vezano za duvansku industriju baÅ¡ na skupu je njihov predstavnik i spomenuo da su imali moralnu dilemu kad su im se obratili iz NiÅ¡kih zdravstvenih institucija (KliniÄki centar, Hitna pomoć…) i molili za pomoć. Iz takvih razloga oni su se i odluÄili da pre svega doniraju u tri oblasti: kulturu, umetnost i obrazovanje.