Filantropija… (II deo)
December 4th, 2006 by Rodoljub
Filantropija kao pojam u najÅ¡irem smislu predstavlja davanje novca za razliÄite dobrotvorne aktivnosti. U poÄetku je termin filantropija korišćen da opiÅ¡e balgonaklonost prema zajednici (originalno znaÄenje je “Äovekoljubljeâ€). MeÄ‘utim, znaÄenje se menjalo kroz istoriju i danas je prihvaćeno da je “filantropija naziv za dobrovoljnu akciju za opÅ¡te dobroâ€.
Za razliku od filantropije, dobroÄinstvo se pre svega opisuje kao humanitarna pomoć. Izraz filantropija koristi se za davanje koje podrazumeva Å¡ire i razvojne potrebe, kao Å¡to je podrÅ¡ka kulturi, nauci, zaÅ¡titi životne sredine ili civilnom druÅ¡tvu i razvoju demokratije.
DruÅ¡tveno odgovorno poslovanje predstavlja savremeni koncept upravljanja kompanijom koji “održava balans izmeÄ‘u ekonomskih i socijalnih ciljevaâ€, da bi se „uspostavili viÅ¡i standardi življenja, uz održavanje profitabilnosti kompanije, za ljude u i van kompanije“. Ovakav koncept pomaže kompaniji da bude odgovorna prema zajednici od koje dobija profit i da se postavlja prema njoj na socijalno odgovoran i etiÄan naÄin, Å¡to povlaÄi i odgovornost prema zaÅ¡titi životne sredine, obrazovanju i drugim oblastima koje su od vitalnog znaÄaja za razvoj jedne zajednice.
Korporativna filantropija predstavlja podrÅ¡ku kompanija neprofitnim organizacijama, u novcu, proizvodima ili uslugama. Korporativna filantropija (kako kaže Aleksandra Vesić, izvrÅ¡na direktorka Balkanskog fonda za lokalne inicijative, u broÅ¡uri na sajtu www.bcif.org) Äini presek izmeÄ‘u oblasti filantropije i druÅ¡tveno odgovornog poslovanja. Korporativna filantropija nije jednostavna alatka za PR, koja će odmah obezbediti povećanje prodaje ili uticati na profit u kratkom roku. To je viÅ¡e dugoroÄna investicija u imidž kompanije, koja će povezati njihov brend sa opÅ¡tim dobrom.
S obzirom da radim vec 23 godine i da sam prosao najrazlicitija iskustva cini mi se da je drustveno odgovorno poslavnje jako vazna stvar. Medjutim, kao sto je sve kod nas moda pa cak i termin demokratija o tome mnogi pricaju koji nemaju pojma o tome, a cesto se tendencije jako suprotstavljaju pa ispada da je razvoj demokratije suprotan trzistu, razvoj trzista suprotan socijalnim pitanjima i sl.
U reklami za jednu brosuru o radu malih i srednjih preduzeca je napisano da malim i srednjim preduzecima treba “Trziste, trziste i samo trziste”. Drustvena odgovornost se ne pominje jer neko valjda po inerciji smatra da je trziste drustveno odgovorno.
Drustvena odgovornost neke profitne organizacije nije samo imidz nego realna aktivnost u saradnji sa neprofitnim organizacijama, a za to je potrebno fleksibilnije zakonodavstvo. Nemoze taj odnos d abude samo na osnovu donacija, vec profitna i neprofitan pravna lica trebaju da stvaraju pravne oblike udruzivanja, saradnje i sl. (npr. konzorcijumi i sl.). Takav razvoj onemogucavaju:
1. drzava svojom inerntoscu i nesposobnoscu da se ta oblast pravno regulise
2. profitne organizacije jer misle da im je potrebno “trziste, trziste i samo trziste”
3. neprofitne organizacije jer smatraju da je neko obavezan da ima da donaciju i da je sve ostalo ili nedozvoljeno ili da kao u pubertetu, ima strah od samostalnosti, donosenja odluka i rizka
4. donatori, jer im je lakse da se napravi mali projekat koji u izvestaju ima puno fotografija uz citiranje najcescih slogana “(ljudska porava, demokratija…) i takav izvestaj oznacava kraj ciklusa u kojem je projekat roba pa se kupovina i isplativost zavrsava dobrim izvestajem bez obzira na realnost. Da li je iko od vas sreo da u donatorskim organizacijama ljude koji imaju iskustvo privredjivanja?
Da bi se to promenilo potrebno je mnogo truda i rada, a ne samo pretvaranja svega u ciklus obrta robe i kapitala ukljucujuci i projekte vezane drustvenu odgovornost.
Pozdrav,
veki