Feed on
Posts
Comments

Ideja i praksa slobodne trgovine stara je koliko i međunarodna trgovina sama. Nisu mnogo mlađe, po svoj prilici, ni protekcionističke mere (carinske i druge), kojima su pojedine zemlje štitile svoje privrede od uvoza jeftinijih proizvoda. Do dana današnjeg ostale su obe tendencije u međunarodnoj trgovini. Pa ipak, u uslovima međuzavisnosti savremenog sveta i procesa globalizacije, takve mere predstavljaju veliku prepreku globalnom razvoju, pa se proces ubrzane liberalizacije protoka robe, kapitala, ljudi i usluga nametnuo kao jedini racionalan put.

Istorijski, zemlje koje su prve shvatile značaj ukidanja barijera u trgovini i udružile se u regionalne asocijacije u kojima su postepeno liberalizovale meÄ‘usobnu trgovinu, snažno su pokrenule svoje privrede i postale “lokomotiva” planetarnog ekonomskog razvoja, pa i ukupnog svetskog poretka. Zatvorene privrede, koje su strahovale da se izlože stranoj konkurenciji, sve viÅ¡e su zaostajale, države postajale sve siromaÅ¡nije.
Srbija (donedavno Srbija i Crna Gora) je shvatila značaj slobodne trgovine i, nemajući ekonomske snage za širu evropsku utakmicu u tom pogledu, prihvatila je i aktivno se uključila u realizaciju ideje o zoni slobodne trgovine u jugoistočnoj Evropi.

Comments RSS

Leave a Reply