Menadžment
October 21st, 2006 by Rodoljub
Termin menadžment je posle II svetskog rata praktično bio zabranjen u našoj
zemlji. Školovan kadar za ove poslove gotovo da nije ni postojao. Funkciju menadžera u
tadašnjim društvenim preduzećima vršili su ljudi različitih obrazovnih profila.
Termin menadžer vezivao se uglavnom za ljude koji su se bavili “prodajom” fudbalera i zastupanjem estradnih zvezda. Početkom devedesetih, sa formiranjem smerova na državnim fakultetima (FON) i otvaranjem privatnih fakulteta u ovoj oblasti, termin menadžment dobija svoje pravo (izvorno) znaÄenje.
MeÄ‘utim, tokom devedesetih mnogi “poslovni ljudi” stavljali su ovaj termin na vizit kartu, a da nisu ni znali Å¡ta je menadžment i koji su poslovi jednog menadžera. Posebno smeÅ¡no deluje kad pojedini izvrÅ¡ioci na svoju vizit kartu dodaju “menadžer ovoga” ili “menadžer onoga”.
JoÅ¡ poÄetkom proÅ¡log veka, poznati teoretiÄar u ovoj oblasti Mari Parker Folet (Mary Parker Follett) je definisala menadžment kao “umetnost da se stvari obave preko drugih ljudi”.
ZnaÄi, menadžment podrazumeva rad sa ljudima kroz hijerarhiju. Pa Å¡ta je onda u stvari menadžment?
Menadžment podrazumeva pet osnovnih funkcija:
1. Planiranje (receptura za ostvarenje postavljenih ciljeva)
2. Organizovanje (obezbeđivanje ljudskih i materijalnih resursa radi ostvarivanja postavljenih ciljeva)
3. Rukovodjenje (ili komandovanje – rad sa ljudima u najÅ¡irem smislu)
4. Koordinaciju (međusobnog povezivanja, usklađivanja svih aktivnosti u organizaciji)
5. Kontrolu (stalni nadzor da li se sve izvršava kako je planirano)
Зар „менаџмент“ није на ÑрпÑком „управљање“, а „менаџер“ проÑто „управник“?
(или, зашто је manage[1] на енглеÑком нешто друго, и одакле потиче та реч у ÑрпÑком језику? и где Ñу неÑтали „управници“?)
[1] http://wordnet.princeton.edu/perl/webwn?s=manage
ObjaÅ¡njenjem termina sam i želo da poÄnem pisanje u ovom segmentu. Sećam da je na fakultetu jedan profesor (koji je jedno vreme bio i ministar prosvete) pokuÅ¡ao terminoloÅ¡ki da napravi razliku izmedju menadžmenta i upravljanja. Moja posmatranje je Äisto praktiÄno jer mi je namera da demistifikujem taj termin. InaÄe pored termina upravljanje koristi se i termin rukovoÄ‘enje odnosno pored termina upravnik i termin rukovodilac, zatim direktor, naÄelnik. U naÅ¡oj praksi termini upravnik i naÄelnik su bili viÅ¡e vezani za državnu upravu, a rukovodilac i direktor za poslovne subjekte. Termini su se vremenom menjali sa modom (poslednji primer je u državnoj upravi gde su pomoćnici ministra postali državni sekretari).
SuÅ¡tina je posao Äoveka koji obavlja tu funkciju, a to sam naveo gore u postu.
Engleska reÄ management nema adekvatan prevod na srpski jezik. Ova engleska reÄ nama dobar prevod ni na druge jezike kao Å¡to su Å¡vedski, francuski,nama srodan hrvatski. Nema doslovnog prevoda.ÄŒesto se umesto toga koriste termini kao Å¡to su ”rukovoÄ‘enje”, ”voÄ‘enje” ili ”upravljanje”. U tim jezicima se uveliko odomaćila i engleska reÄ ”management”.
ReÄ menadžment je posebno nejasan i neodreÄ‘en za naÅ¡ jezik i za naÅ¡u praksu i nauÄnu misao. Bukvalno prevedena ona znaÄi upravljanje, a ne i rukovoÄ‘enje koje se kod nas, pored upravljanja, odomaćilo. Mi za ova dva pojma nemamo jedan generalni izraz.
Stoga je menadžment i najbolje objasniti putem faza koje ga Äine a koje ste napred pomenuli.
Potpuno se slažem sa vaÅ¡im objaÅ¡njenjem termina menadžment. Kao Å¡to sam prethodno naveo namera mi je i bila da pokuÅ¡am da praktiÄno pojasnim znaÄenje termina.
ReÄ “management” vuÄe koren iz reÄi “manage”, Å¡to ne znaÄi samo “upravljanje” nego i “snalaženje” ili (mada ne bas precizno) “ostvarivanje” (He managed to do that…).
ÄŒisto “upravljanje” ne mora da ima i komponentu “snalaženja”. U vojsci (kao najstarijoj strogo hijerarhijski ureÄ‘enoj instituciji) možete da imate vodnika koji “upravlja” vodom – ali radi po jasno definisanim nareÄ‘enjima viÅ¡eg Äina. Tu nema mnogo slobode za razmiÅ¡ljanje. Za razliku od njega, menadžer se u svom poslu susreće i sa parcijalnim i nepreciznim informacijama, a mora da odreaguje, pa pored standardnog “upravljanja ljudima” – koje podrazumeva izdavanje nareÄ‘enja i kontrolu, treba i da se snalazi i “improvizuje” npr. pri kontaktu sa poslovnim partnerima, upravnim odborom, predstavnicima banke itd.
Menadžer bi trebalo da “kreira atmosferu” i obezbedi zaposlenima prostor, sredstva, projekat (okruženje i posao) sa jedne strane i da se brine o troÅ¡enju sredstava, rokovima i kvalitetu sa druge. “Upravljanje” ljudima je tu srediÅ¡nja komponenta, ali ne i jedina.